Specijalizirane agencije su međuvladine organizacije koje su na temelju Povelje UN-a povezane sa ECOSOC-om, odnosno sa UN-ovim programima, ostalim komisijama, odborima te ad-hoc i sličnim tijelima. Sve one zajedno čine takozvani „sistem Ujedinjenih naroda“, a sa UN su povezane različitim sporazumima i ugovorima. Posebne organe osniva Generalna skupština, i oni joj, dijelom neposredno, dijelom preko ECOSOC-a, podnose svoje izvještaje. Ovi organi moraju se pridržavati uputa koje daje Generalna skupština, nemaju nadležnosti nad budžetom i nemaju međunarodno-pravni status što, međutim, ne znači da ne mogu nastupati samostalno. One nisu osnovane od strane Ujedinjenih naroda. To su međunarodne organizacije sa vlastitim pravnim statusom, organizacionom strukturom, članstvom i planskim budžetom. Ujedinjeni narodi s njima sarađuju na osnovu ugovornih veza i posebnih sporazuma. Neke od ovih posebnih organizacija postojale su mnogo prije osnivanja Ujedinjenih naroda (Svjetsko udruženje pošta, Međunarodna organizacija rada, Međunarodna telekomunikacijska unija.)
IAEA - Međunarodna agencija za atomsku energiju je nezavisna međuvladina organizacija koja djeluje pod okriljem UN sa težištem na sigurnoj i miroljubivoj upotrebi atomske energije. Sjedište agencije je u Beču. Generalni direktor je dr. Mohamed el-Baradei, a glavno tijelo je Generalna skupština. Bosna i Hercegovina je postala članica IAEA 1995. godine.
ILO – Međunarodna organizacija rada ima za osnovnu misiju osiguranje boljih uvjeta i dostojanstva rada, podizanje standarda i sveukupnog položaja radnika. Osnovana je Versajskim mirovnim ugovorom 1919. godine. Novoformirani Ujedinjeni narodi 1946. godine zaključuju ugovor o saradnji i zajedničkom djelovanju čime je ILO postala prva specijalizirana institucija UN. BiH je članica ILO od 1993. godine. ILO ima Ured u BiH.
WHO – Svjetska zdravstvena organizacija osnovana je 1948. godine kao specijalizirana institucija UN i ima za cilj podizanje općeg nivoa zdravlja svih naroda. Najveće upravljačko tijelo WHO je Svjetska zdravstvena skupština koju čine predstavnici 192 zemlje članice. Sjednica skupština se održava svake godine u 5. mjesecu u Ženevi. Izvršni savjet je izvršno tijelo Svjetske zdravstvene skupštine i čine ga 32 člana tehnički kvalificirana za domen zdravstva. Na mjestu generalnog direktora WHO nalazi se g. Lee Jong-Wook (Republika Korea). BiH je članica WHO od 1992. godine. WHO ima svoj Ured u BiH. Zadnjih godina WHO je najveću pažnju posvetio suzbijanju i sprečavanju širenja zaraznih bolesti tipa SARS i ptičije groznice.
WMO -Svjetska meteorološka organizacija postala je specijalizirana institucija UN-a 1951. godine i ima za misiju olakšati svjetsku saradnju u oblasti meteorološkog osmatranja. Ona je glasnogovornik UN za sva pitanja koja se tiču atmosfere i klime na našoj planeti. Najviše tijelo WMO je Svjetski meteorološki kongres koji se održava svake četiri godine i definira opće smjernice za rad WMO. BiH je članica WMO od 1994. godine. Osim redovnih aktivnosti koje podrazumijevaju saradnju u oblasti informiranja po pitanjima meteorologije, posebna pažnja se posvećuje tehničkoj i naučnoj saradnji.
UNESCO (United Nations Educational Scientific and Cultural Organization)
Organizacija UN-a za obrazovanje, nauku i kulturu je jedina specijalizirana agencija UN-a čija je osnovna djelatnost znanost.Osnovana je na Konferenciji u Londonu u novembru 1945. godine, finaliziranjem Ustava UNESCO-a i kada je odlučeno da se u nazivu organizacije doda « S »- Scientific (znanost). Ustav UNESCO-a je stupio na snagu 04.11.1946. godine nakon što ga je ratificiralo 20 zemalja članica. Osnovna zadaća organizacije, kako stoji i u članu I Ustava, je promoviranje saradnje među nacijama kroz obrazovanje, nauku i kulturu. Također bitni segmenti UNESCO-a su zaštita svjetskog prirodnog i kulturnog naslijeđa, sloboda štampei komunikacije.
Sjedište UNESCO-a je u Parizu (generalni direktor - g. Koichiru Matasuuru).
Na zasjedanju Komiteta za svjetsku kulturnu baštinu u Durbanu (Južna Afrika) 2005. godine, donesena je odluka o upisu “Starog mosta” i Povijesne jezgre Mostara na listu svjetske kulturne baštine UNESCO. Na svečanosti u Mostaru 15.12.2005. godine zamjenik generalnog direktora UNESCO Mounir Bouchenski je zvanično uručio certifikat UNESCO-a u povodu upisa “Starog mosta” i Povijesne jezgre Mostara na popis zaštićene kulturne baštine. Simbolika ovog upisa za Bosnu i Hercegovinu je utoliko značajnija, što je u Deklaraciji sa Samita UNESCO-a održanog u Varni 2004. godine, “Stari most” u Mostaru proglašen simbolom koegzistencije i pomirenja u regionu. To je bio važan podsticaj BiH za intenziviranje aktivnosti na restauraciji i zaštiti svoga kulturnog i prirodnog blaga . Bosna i Hercegovina je zvanično podnijela nominacije za upis na listu Svjetske kulturne baštine i povjesne spomenike most “Mehmed-paše Sokolovića” u Višegradu, pećinu “Vjetrenica” kao i kompleks Starog grada Jajca.
UNESCO je također prihvatio inicijativu Predsjedništva BiH da se uključi u rekonstrukciju tri simbolična vjerska objekta u BiH – džamije “Ferhadija” u Banjoj Luci, “Srpske saborne crkve” u Mostaru i Katoličkog samostana “Plehan” u Derventi i dao punu potporu realiziranju projekta ARS AEVI, te je na taj način omogućeno uspostavljanje jednog od najznačajnijih evropskih muzeja moderne umjetnosti u Sarajevu.
Na 31. sjednici Komiteta za svjetsku baštinu pri UNESCO održanoj na Novom Zelandu krajem juna 2007. godine, most “Mehmed-paše Sokolovića” u Višegradu upisan je na listu svjetske baštine.
Ova odluka, donijeta jednoglasno, od posebnog je značaja ne samo za baštinu BiH veći za cijeli region.
Poziv za apliciranje za sredstva UNESCO u okviru Participacijskih programa