Ministarstvo vanjskih poslova BiH
Skip Navigation Links
Vanjska politikaExpand Vanjska politika
AktuelnostiExpand Aktuelnosti
MinistarstvoExpand Ministarstvo
AmbasadeExpand Ambasade
Konzularne informacijeExpand Konzularne informacije
EkonomijaExpand Ekonomija
Međunarodna saradnjaExpand Međunarodna saradnja
Javne nabavkeExpand Javne nabavke
A-A+
Vanjska politika .. Multilateralni odnosi .. Evropska unija .. BiH i EU .. BiH u procesu stabilizacije i pridruživanja
BiH u procesu stabilizacije i pridruživanja
13.1.2021 12:09
Bosna i Hercegovina u Procesu stabilizacije i pridruživanja


Bosna i Hercegovina u procesu stabilizacije i pridruživanja

Proces stabilizacije i pridruživanja podrazumijeva nekoliko instrumenata za jačanje političkih, ekonomskih i institucionalnih odnosa između BiH i EU u svrhu pripreme za članstvo : Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju; Evropsko partnerstvo; Finansijsko-tehnička pomoć i ostali programi EU (IPA, TAIEX, Twinning); Politički dijalog, praćen saradnjom na području pravosuđa i unutrašnjih poslova, te saradnjom u okviru Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koji je Bosna i Hercegovina 16.06.2008. godine potpisala sa Evropskom unijom, stupio je na snagu 01.06.2015. godine. Stupanjem na snagu SSP-a, Bosna i Hercegovina je otvorila novo poglavlje u svojim odnosima sa EU i potvrdila svoju opredijeljenost pristupanju EU. Bosna i Hercegovina preuzela je obavezu da će poštovati dogovorene političke i ekonomske kriterije. Uslove poznate kao kriteriji iz Kopenhagena Vijeće EU je usaglasilo 1993. godine i oni podrazumijevaju:

•  Političke kriterije: stabilne institucije koje garantuju demokratiju, vladavinu zakona, lјudska prava i poštivanje/zaštitu manjina;
•  Ekonomske kriterije: funkcionalna tržišna ekonomija sposobna da se nosi sa konkurencijom i tržišnim snagama u EU;
•  Pravne kriterije:  sposobnost za preuzimanje obaveza koje sa sobom nosi članstvo u EU, uklјučujući i poštivanje cilјeva političke, ekonomske i monetarne unije.

Pored ovih kriterija kao dodatni uslov postavlјen je i kriterij iz Madrida (definisan na sastanku Evropskog savjeta u Madridu 1995. godine), poznat i kao administrativni kriterij kojim se traži prilagođavanje administrativne strukture s cilјem stvaranja uslova za postupnu i nesmetanu integraciju. Podrazumijeva jačanje administrativne sposobnosti i stvaranje efikasnog državnog sistema uprave za efikasnu primjenu i implementaciju acquis-a  i drugih obaveza koje proizilaze iz članstva u Evropskoj uniji. 

Sastanak na vrhu u Solunu, u junu 2003. godine, obogatio je PSP elementima procesa proširenja, kako bi bio spreman za nove izazove. Zajedničkim usvajanjem Deklaracije, sve države su ujedno prihvatile i sadržaj dokumenta pod nazivom “Solunski program za Zapadni Balkan: Kretanje prema Evropskoj integraciji (engl. Thessaloniki Agenda for the Western Balkans: Moving towards European integration) i obavezale se na njegovu provedbu. Agenda iz Soluna uvela je niz novih instrumenata za podršku procesu reforme u zemljama zapadnog Balkana kako bi ih približila Evropskoj uniji. Najznačajnije mjere su:
• Evropsko partnerstvo – Srednjoročno najznačajniji novi instrument zasnovan je na iskustvima Pristupnog partnerstva (engl. Accession Partnership) s državama kandidatkinjama.
• Saradnja u Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici
• Parlamentarna saradnja
• Podrška u izgradnji institucija
• Otvaranje programa Zajednice
• Uspostavljen je ekonomski dijalog između Komisije i svake od zemalja Zapadnog Balkana.

Osnovni elementi SSP-a odnose se na ‘četiri slobode’ (sloboda kretanja robe, sloboda kretanja lјudi, sloboda pružanja usluga i sloboda kretanja kapitala) i mjere za primjenu i provedbu standarda i normi EU u svim područjima:

• Promocija integracije BiH u zajednicu demokratskih zemalјa;
• Poštivanje principa međunarodnog prava i vladavine zakona;
• Poštivanje demokratskih principa, lјudskih prava i slobode medija;
• Razvijanje tržišne ekonomije;
• Unaprjeđenje regionalne saradnje;
• Promocija slobodnog protoka roba;
• Unapređenje ekonomskog rasta i konkurentnosti;
• Uspostavlјanje efikasnih institucija; Smanjenje kriminala i korupcije;
• Unapređenje kvaliteta života građana;
• Promocija bolјeg obrazovanja i stvaranje novih radnih mjesta;
• Unapređenje regionalne energetske i transportne infrastrukture.