Vanjska politika Bosne i Hercegovine usmjerena je ka očuvanju i unapređenju trajnog mira, sigurnosti i stabilnog demokratskog i sveukupnog državnog razvoja i doprinosu međunarodnom miru i sigurnosti.
Bosna i Hercegovina razumije i prihvata koncept kolektivne sigurnosti, kao kamen temeljac dugoročne vojne strategije. Ključni element za ostvarivanje vojne sigurnosti Bosne i Hercegovine je postati članicom NATO-a, jer joj u tom slučaju njen nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet garantira cijeli Saveza. Iako članstvo u NATO programu PfP ne donosi garancije kolektivne sigurnosti, kao što to čini puno članstvo u NATO-u, ono predstavlja prvi korak u tom pravcu.
Članstvo u NATO-u i Evropskoj uniji su strateški ciljevi Bosne i Hercegovine. Na sceni je snažna podrška javnog mijenja i konsenzus glavnih političkih stranaka u postizanju tih ciljeva. Bosna i Hercegovina će, u skladu s tim, težiti punopravnom članstvu u NATO, te namjerava uključiti svoje oružane snage u vojnu strukturu NATO-a.
Bosna i Hercegovina se opredijelila za ispunjenje ciljeva programa PfP, posebno putem povećanja transparentnosti odbrambenog planiranja i donošenja budžeta, osiguranja potpune demokratske kontrole oružanih snaga i saradnje s NATO. Ovo je sve sa ciljem jačanja sposobnosti Oružanih snaga Bosne i Hercegovine da djeluju zajedno sa snagama članicama NATO-a, naročito u misijama očuvanja mira i humanitarnim operacijama.
Bosna i Hercegovina potvrđuje da članice NATO-a i zemlje partnere povezuju čvrste veze zajedničkih vrijednosti - demokracija, ljudska prava i vladavina zakona. Bosanskohercegovački narodi i građani dijele te iste ideale i vrijednosti koje povezuju euroatlansku porodicu demokratskih zemalja - zaštita osnovnih sloboda, ljudska i manjinska prava, poštivanje pravnog sistema, podsticanje slobodne tržišne ekonomije i zaštite okoliša.
Partnetstvo za mir (PfP) je program praktične bilateralne saradnje između pojedinačnih partnerskih zemalja i Saveza. Zemlje-partneri same utvrđuju vlastite prioritete na čijem provođenju sarađuju sa Savezom u okviru PfP programa.
Formalna osnova za PfP je Okvirni dokument (Framework Document), u kojem se iznose konkretne obaveze za svaku zemlju - partnera. Svaka zemlja daje i preuzima izvjestan broj dalekosežnih političkih obaveza, kao što su zaštita demokratskog karaktera društva, podržavanje i očuvanje principa međunarodnog prava, ispunjavanje obaveza koje proističu iz Povelje UN, Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, Helsinškog završnog akta, i međunarodnih sporazuma o razoružanju i kontroli naoružanja; suzdržavanje od prijetnji ili od upotrebe sile protiv drugih država, poštivanje postojećih granica, i rješavanje sporova mirnim putem.
Konkretne obaveze također se tiču unapređenja transparentnosti u planiranju i donošenju budžeta za odbranu, uspostavljanja demokratske kontrole nad oružanim snagama, i razvoj kapaciteta za zajedničke akcije u okviru NATO-a u mirovnim i humanitarnim operacijama.
Okvirnim dokumentom također je predviđena obaveza koju saveznici preuzimaju na sebe da konsultiraju svaku zemlju-partnera koja smatra da je njen teritorijalni integritet ugrožen, ili da je njena politička nezavisnost ili sigurnost u opasnosti.
Bosna i Hercegovina je prihvatila poziv u NATO program Partnerstvo za mir (PfP) i potvrdila svoju predanost načelima i ciljevima naznačenim u Okvirnom dokumentu PfP-a i Osnovnom dokumentu Euroatlanskog partnerskog vijeća (EAPC).
Bosna i Hercegovina podržava temeljni koncept PfP i želi doprinijeti sigurnosti i stabilnosti u Euroatlanskom prostoru, smanjenju prijetnji miru i jačanju veza kroz aktivnu saradnju, te posvećenost općim demokratskim principima.
Bosna i Hercegovina, kroz svoju sigurnosnu politiku, opredijelila se za aktivnu međunarodnu saradnju na političkom, ekonomskom i sigurnosnom planu, te će uložiti napore u institucionaliziranju odnosa, posebno sa NATO-m/PfP.
Predsjedništvo BiH je 13. decembra 2006. godine donijelo Odluku o prihvaćanju Okvirnog dokumenta NATO-vog programa Partnerstvo za mir.
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Nebojša Radmanović, potpisao je u Brusselsu, 14. decembra 2006. godine, Okvirni dokument. Ovim činom Bosna i Hercegovina je i formalno postala članicom Evroatlantskog partnerskog vijeća (Euro-Atlantic Partnership council – EAPC) i tako stekla sva prava i obaveze u skladu s potpisanim Okvirnim dokumentom i Općim dokumentom Partnerstva.
Najvažniji koraci BiH u okviru partnerstva sa NATO od 2006.godine
|
2006. U novembru - Na Samitu NATO u Rigi BiH pozvana, a u decembru 2006. i formalno pristupila NATO programu Partnerstvo za mir (PfP)
|
|
2007. U maju - BiH se pridružuje Procesu planiranja i revizije PfP (Planning and Review Process - PARP)
|
|
2008. U aprilu - na Samitu NATO u Bukureštu, BiH je pozvana da započne Intenzivirani dijalog (Intensified Dialogue – ID).
U maju - BiH ratificira Sporazum o statusu snaga (Status of Forces Agreement - SOFA).
U septembru - BiH usvaja svoj prvi Individualni partnerski akcioni plan (Individual Partnership Action Plan - IPAP) za period 2008.-2010
|
|
2009. BiH raspoređuje pripadnike u Snage međunarodne sigurnosne pomoći pod vodstvom NATO (International Security Assistance Force - ISAF) u Afganistanu.
U oktobru - BiH podnosi zahtjev za Akcioni plan za članstvo (Membership Action Plan - MAP)
|
|
2010. U aprilu – na sastanku u Tallinu, Estonia, Sjevernoatlantsko vijeće (North Atlantic Council - NAC) na nivou ministara vanjskih poslova je odlučilo da prihvati prvi Godišnji nacionalni program BIH (Annual National Programme ANP) onda kada BiH ispuni uslov knjiženja nepokretne perspektivne vojne imovine kao državne imovine koju bi koristilo Ministarstvo odbrane BiH
|
|
2011. U februaru - BiH usvojila svoj drugi IPAP za period 2011-2013
|
|
2012. U maju – u završnoj Deklaraciji Samita NATO u Čikagu saveznici su pozdravili politički dogovor postignut 9. marta 2012. o knjiženju nepokretne vojne imovine te izrazili zahvalnost BiH na učešću u NATO mirovnim operacijama
|
|
2013. U februaru - BiH posjetio generalni sekretar NATO Anders Fogh Rasmussen. Sastanci su održani sa PBiH, kolegijem PSBiH, predsjedavajućim VM BiH, MVP, ministrom odbrane, liderima šest stranaka parlamentarne većine i predstavnicima međunarodne zajednice
|
|
2014. U martu - u Briselu održan sastanak NAC+BiH.
U martu – VM BiH usvojilo treći dvogodišnji IPAP za period 2014-2016.
U maju – BiH posjetio generalni sekretar NATO Anders Fogh Rasmussen. Sastanci su održani sa PBiH, kolegijem PSBiH, predsjedavajućim VM BiH, liderima političkih stranaka i predstavncima međunarodne zajednice
|
|
2015. U novembru - Predsjedništvo BiH je Zaključkom od 19.11.2015. potvrdilo spremnost ispunjenja uslova za aktiviranje MAP.
U decembru - U izjavi o politici NATO "Otvorenih vrata", nakon sastanka ministara vanjskih poslova NATO članica, pozdravljen je napredak koji je napravila BiH uz poziv za nastavak neophodnih reformi
|
|
2016. U julu - u Završnoj deklaraciji sa Samita NATO u Varšavi, u dijelu koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu, upućen je poziv za inteziviranje aktivnosti na ispunjenju Talinskog uslova kao i na usvajanju Pregleda odbrane. Iskazana je zahvalnost Bosni i Hercegovini za doprinos NATO vođenim operacijama kao i opredijeljenost za regionalni dijalog, saradnju i sigurnost.
U novembru – Predsjedništvo BiH je na 31. redovnoj sjednici, održanoj 24. novembra usvojilo dokument „Pregled odbrane“, te „Plan razvoja i modernizacije OS BiH 2017-2027.“, koji je sastavni dio „Pregleda odbrane“ i vezan je za buduća finansijska ulaganja u odbrambeni sektor. Cilj Pregleda odbrane je definiranje osnova vizije i dugoročnog razvoja Oružanih snaga BiH te planiranje daljnjih aktivnosti u sektoru odbrane usmjerene na izgradnju modernih, kvalitetno opremljenih i obučenih oružanih snaga koje će biti u stanju da odgovore različitim zahtjevima i potrebama
|
|
2017. U februaru – Predsjedništvo BiH usvojilo i Plan implementacije Pregleda odbrane kao i Akcioni plan implementacije plana razvoja i modernizacije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u periodu 2017.-2027. godina.
U februaru - BiH posjetio generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.
U junu – predsjedavajući Predsjedništva BiH predvodio je delegaciju BiH na sastanku NAC+BiH na nivou stalnih predstavnika članica NATO.
|
|
2018. 05.12.2018.godine- NATO odobrio BIH podnošenje prvog Godišnji nacionalnog programa (ANP).
15. 03.2018. godine - održan sastanak NAC + BiH
|
|
2019. 19.11.2019. godine - Predsjedništvo BiH je 19.11.2019.godine usvojilo Program reformi BiH 2019-2020.
23.12.2019. godine – Program reformi zvanično dostavljen u NATO HQ u Briselu
|
|
2020. 16.01.2020. godine - Politički komitet NATO-a svojim zaključcima prihvatio predloženi Program reformi BiH 2019-2020.
10.03.2020. godine - posjeta NATO sjedištu u Briselu i sastanak sa Komitetom zamjenika stalnih predstavnika NATO (NATO DPRC) te sastanak sa generalnim tajnikom NATO-a, g. Stoltenbergom (MVP BIH + MOBIH);
Predsjedavanje Bosne i Hercegovine Američko-jadranskom poveljom (A5) u 2020. godini
|