GENERALNI PREGLED

Bosna i Hercegovina je zemlja u razvoju, poput većine država regije jugoistočne Evrope. Osnovni ekonomski prioriteti Bosne i Hercegovine podrazumijevaju ubrzane integracije u Evropsku uniju, jačanje fiskalnog sistema, provođenje reformi javne uprave, članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) i osiguranje ekonomskog rasta podsticanjem dinamičnog i konkurentnog privatnog sektora.

U skladu s općim opredjeljenjem, Bosna i Hercegovina je uključena u sve regionalne integracijske procese u Evropi. Tu je prije svega proces Stabilizacije i pridruživanja sa Evropskom unijom (SAP), u okviru kojeg je zaključen Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA). Dugoročno ovaj proces podrazumijeva potpuno preuzimanje pravne stečevine EU u domaće zakonodavstvo, potpunu integraciju u zajedničko evropsko tržište i punopravno članstvo Bosne i Hercegovine u EU.

U međuvremenu, do okončanja procesa pristupanja u EU, Bosna i Hercegovina ostvaruje saradnju sa zemljama Zapadnog Balkana u okviru takozvanog Berlinskog procesa, koji svojim formatom i sadržajem predstavlja komplementaran dugoročni aspekt integracija Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana u Evropsku uniju. Lideri Zapadnog Balkana su na Samitu u Trstu održanom 12. jula 2017. godine usvojili Višegodišnji akcijski plan za uspostavu Regionalnog ekonomskog područja Zapadnog Balkana (MAP REA). Sastoji se od četiri stuba na kojima će počivati regionalni ekonomski prostor, a to su: trgovina, investicije, mobilnost radne snage i digitalna agenda, kao i ciljeva, akcijskih mjera, vremenskog okvira/rokova i koordinacije između nositelja aktivnosti.

Također, Bosna i Hercegovina je izrazila političku podršku tzv. „Mini Šengen“ inicijativi, koja podrazumijeva ekonomsku integraciju regiona Zapadnog Balkana po uzoru na Evropsku uniju. Izjava o zajedničkom tržištu, koju su Samitu u Sofiji 10.11.2020. u okviru Berlinskog procesa potpisali lideri zemalja Zapadnog Balkana prošireni je oblik inicijative Mali Šengen, a koju čine četiri slobode. To su regionalno trgovinsko područje koje podrazumijeva slobodno kretanje roba, usluga, kapitala i ljudi, regionalno investiciono područje s ciljem usklađivanja investicione politike sa standardima EU, regionalno digitalno područje i regionalno industrijsko i inovaciono područje. Potpisivanje ove izjave će uveliko poboljšati ekonomsku saradnju u regiji razvojem zajedničkog regionalnog tržišta, zasnovanog na pravilima i standardima Evropske Unije.

Bosna i Hercegovina je u okviru Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) uključena u zonu slobodne trgovine s ostalim zemljama Zapadnog Balkana, koje su, također, dio procesa stabilizacije i pridruživanja sa EU. Cilj CEFTA je daljnja liberalizacija trgovine u regionu, potpuno ukidanje svih trgovinskih barijera i zajednička priprema članica za pridruživanje Evropskoj uniji. Pored toga, sve članice CEFTA, uključujući Bosnu i Hercegovinu, imaju potpisane sporazume o slobodnoj trgovini s Evropskim udruženjem slobodne trgovine (EFTA, asocijacija koja ujedinjuje tržišta Švicarske, Norveške, Islanda i Lihtenštajna u oblasti trgovine), što u krajnjoj instanci treba dovesti do potpunog uključivanja CEFTA regiona i Bosne i Hercegovine u jedinstveni „Evropski ekonomski prostor“ (EEA).

Članstvo i aktivno učešće u multilateralnim organizacijama, poput Svjetske trgovinske organizacije (WTO), jedan je od ključnih ciljeva vanjskotrgovinske politike Bosne i Hercegovine u narednom periodu. Bilateralni pregovori o pristupu tržištu predstavljaju dio WTO pristupnih pregovora i istovremeno njihovu završnu fazu.

Pored integracijskih procesa, Bosna i Hercegovina je posvećena aktivnostima razvijanja trgovinskih odnosa na bilateralnom planu, što podrazumijeva jačanje trgovinske razmjene sa zemljama širom svijeta, produbljivanje ekonomsko-trgovinske saradnje, međusobno unapređenje i zaštitu investicija, kao i daljnju liberalizaciju tržišta putem preferencijalnih sporazuma sa zemljama koje nisu uključene u naprijed navedene integracijske procese.  

Najvažniji vanjskotrgovinski partneri Bosne i Hercegovine su zemlje članice Evropske unije.  Pojedinačno gledano, Njemačka, Hrvatska, Srbija (nije članica EU), Italija i Austrija su najznačajniji partneri u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH. Kada je riječ o bosanskohercegovačkom izvozu, učešće zemalja članica Evropske unije je 72 posto, zemalja CEFTA 17 posto, te EFTA 2,3 posto. 

Bosna i Hercegovina ima potpisan sporazum o slobodnoj trgovini sa Republikom Turskom, razvijene preferencijalne trgovinske režime sa Evropskom unijom, Sjedinjenim Američkim Državama i Australijom, te drugim zemljama, dok je sa Ruskom Federacijom potpisan Protokol o saradnji u vezi izvoza voća i povrća na rusko tržište. Bosna i Hercegovina aktivno učestvuje u inicijativi Narodne Republike Kine + 17 zemalja centralne i istočne Evrope, a radi se o intenziviranju saradnje na polju investicija, finansija, transporta, jačanja ekonomske saradnje, nauke, obrazovanja i kulture.

Bosna i Hercegovina završava proces reformi u domenu pravnog sistema i monetarne politike, čime će dodatno biti poboljšani uslovi za poslovanje i strana ulaganja.

Prirodna bogatstva Bosne i Hercegovine su još uvijek nedovoljno iskorištena, što ostavlja dosta prostora za ulaganja i priliv svježeg kapitala u energetski sektor, poljoprivredu, stočarstvo, rudarstvo, šumarstvo, ribarstvo, turizam i druge sektore. Tradicionalno, razvijeni su i automobilska i tekstilna industrija, a posljednjih godina karakterističan je i razvoj IT sektora.

Bosna i Hercegovina raspolaže sa kvalifikovanom radnom snagom, slobodnim zonama (4 u entitetu Federacija BiH, a u planu je otvaranje slobodnih zona u entitetu Republika Srpska), uz dugu tradiciju i veliko iskustvo industrijske proizvodnje, povoljno zakonodavstvo za strane investitore, te niske poreze, nacionalnu valutu - Konvertibilna marka (BAM), koja je potpuno vezana za euro (1KM=0,51129 €, odnosno 1€ = 1,95583 KM) i jedna je od najstabilnijih nacionalnih valuta, zbog čega je BiH jedna od vrlo privlačnih zemalja za strana ulaganja.

Finansijskim sistemom Bosne i Hercegovine dominiraju komercijalne banke, kojih je ukupno 24 registriranih u zemlji, sa preko 10.000 zaposlenih. Od toga je 16 registrovano u Federaciji BiH, a 8 u Republici Srpskoj. Samo je jedna banka u većinskom vlasništvu države.