Bosna i Hercegovina je pristupila OSCE-u 30. aprila 1992. godine, a Helsinški dokument je potpisala 8. jula 1992. godine. Mandat OSCE Misije u BiH, koja je uspostavljena 18. decembra 1995. godine, uključuje jačanje demokratskih vrijednosti, monitoring i razvoj ljudskih prava, organiziranje i nadgledanje izbora, kao i provođenje kontrole naoružanja i mjera izgradnje sigurnosti i povjerenja.
OSCE je ovlašten, i pod direktnim mandatom po Općem okvirnom sporazumu za mir u BiH, za provedbu odredbi člana IV Aneksa 1-B. OSCE povjerava provedbu ovih aspekata Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH Ličnom predstavniku predsjedavajućeg OSCE-a za član IV, a Odjel za regionalnu stabilizaciju djeluje kao agent Ličnog predstavnika u BiH. Odjel za sigurnosnu saradnju je unutrašnja operativna agencija za ovaj mandat. Lični predstavnik predsjedavajućeg OSCE-a za član IV i šef OSCE Misije u Bosni i Hercegovini dostavljaju uputu i smjernice za rad.
U cilju ostvarivanja sveukupnog cilja - stvaranja trajnog mira u BiH, Odjel i u tekućoj godini pruža značajnu tehničku i ekspertsku pomoć u provedbi člana IV Aneksa 1-B Dejtonskog mirovnog sporazuma – Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja.
Odjel za sigurnosnu saradnju je sastavljen od vojnih oficira i civilnog osoblja sa međunarodnim iskustvom u oblasti kontrole naoružanja, kao i od OSCE-ovih stručnjaka za mjere gradnje povjerenja i sigurnosti. Pored ureda Odjela za sigurnosnu saradnju u Sarajevu, Odjel također uključuje oficire za sigurnosnu saradnju raspoređene u regionalnim centrima OSCE-a u Banjoj Luci (Republika Srpska), Mostaru (Federacija BiH) i Tuzli (Federacija BiH).
U cilju ostvarivanja svoje glavne zadaće, pomaganja Stranama potpisnicama u provedbi člana IV, Odjel za sigurnosnu saradnju preduzima sljedeće tekuće aktivnosti - pomaže u inspekcijama verifikacije kontrole naoružanja i mjera za gradnju povjerenja i sigurnosti po članu IV vođenim od strane država članica OSCE-a i pruža pomoć pri verifikaciji informacija dostavljenih od Strana po članu IV.
Provedba člana 4 Aneksa 1-B je u toku.
Kao država članica OSCE, Bosna i Hercegovina je preuzela političke obaveze koje se tiču poštivanja zadataka i provođenja dužnosti koje proizilaze iz dokumenata Organizacije, naročito u političko vojnoj i sigurnosnoj dimenziji.
Riječ je o sljedećim konkretnim obavezama:
• Kodeks ponašanja u vojno-političkim aspektima sigurnosti (CoC);
• Sveobuhvatna razmjena informacija (GEMI);
• Bečki dokument '99 (VD '99);
• Dokument o gomilanju konvencionalne municije;
• Principi kojima se uređuje transfer konvencionalnog naoružanja;
• Odluke OSCE Foruma za sigurnosnu saradnju (FSC).
OSCE režim za razmjenu informacija
Lista godišnjih izvještajnih rokova:
15. april Razmjena informacija o Kodeksu ponašanja u političko-vojnim aspektima sigurnosti
30. april Sveobuhvatna razmjena vojnih informacija
31. maj Upitnik o protivpješadijskim nagaznim minama
30. juni Razmjena informacija o transferima konvencionalnog naoružanja
30. juni Upitnik o transferima konvencionalnog naoružanja
30. juni Razmjena informacija o izvozu i uvozu malog i lakog naoružanja u i iz drugih zemalja članica tokom prethodne kalendarske godine
30. juni Razmjena informacija o malom i lakom naoružanju za koje je utvrđeno da predstavljaju viškove i koje je oduzeto i/ili uništeno
15. novembar Godišnji kalendar aktivnosti (Bečki dokument '99, stavovi 61 do 66)
15. novembar Ograničavajuće odredbe (Bečki dokument '99, stavovi 67 do 71)
15. novembar Izvještaj o planovima za kontakte (Bečki dokument '99, stavovi 36 i 37)
15. decembar Godišnja razmjena vojnih informacija (Bečki dokument '99, stavovi 9 do 14) i Član IV Godišnje razmjene informacija
Dostava izvještaja tri mjeseca po usvajanju odbrambenog planiranja i vojnog budžeta (Bečki dokument '99, stav 15).
Razmjena informacija o OSCE Kodeksu ponašanja
Kodeks ponašanja (CoC) predstavlja u suštinskom smislu nadgradnju čuvenog Helsinškog završnog dokumenta iz 1975. godine i dopunu, u periodu koje je uslijedilo po završetku hladnog rata, tog najznačajnijeg normativnog dokumenta OSCE.
Ključna nadležna institucija za dostavu informacija o Kodeksu ponašanja je Ministarstvo vanjskih poslova. Informacije koje se dostavljaju do 15. aprila svake godine u okviru Upitnika o Kodeksu odnose se na mjere koje se preduzimaju u borbi protiv i prevenciji terorizma, opis procesa državnog odbrambenog planiranja i odlučivanja; demokratsku kontrolu nad vojnim i sigurnosnim strukturama, kao i nad obavještajnim službama, na raspoređivanju pripadnika oružanih snaga na teritoriji druge države članice, međunarodno humanitarno pravo i stanje ljudskih prava u oružanim snagama, kao i na druge relevantne informacije.
Ministarstvo vanjskih poslova, zajedno sa Ministarstvom sigurnosti i Ministarstvom odbrane, aktivno je uključeno u sve aktivnosti za nastavak provođenja obuke u Kodeksu ponašanja, na kojoj će, između ostalog, biti obrađene ključne teme, kao što su uloga Kodeksa u političko-vojnoj dimenziji OSCE-a, provedba Kodeksa u BiH, međunarodno humanitarno pravo i druga pitanja.
Član IV.
Podrška u provedbi člana IV Aneksa 1-B Dejtonskog mirovnog sporazuma - Sporazum o subregionalnoj kontroli oružja.
Subregionalna konsultativna komisija (SRKK) je uspostavljena u skladu sa odredbama člana 4a Protokola o subregionalnoj komisiji za konsultacije, Sporazuma o subregionalnoj kontroli naoružanja (član IV, Aneks 1-B Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH).
Protokol je potpisan u Firenci u junu 1996. godine i poznat je pod nazivom Firentinska deklaracija. Potpisnici ovoga Sporazuma su država Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska, Republika Hrvatska i Savezna Republika Jugoslavija. Nakon razdruživanja državne zajednice Republike Srbije i Republike Crne Gore, status Crne Gore u ovom tijelu još uvijek nije formalno riješen, ali je državna delegacija Bosne i Hercegovine već dala saglasnost za kooptiranje delegacije Crne Gore za rad u okviru Subregionalne kosultativne komisije.
Osnovna svrha člana IV je stvaranje balansa teškog naoružanja između vojnih snaga u regiji, osiguravajući pri tome stabilnu vojnu situaciju. Sporazum obuhvaća teritoriju Republike Crne Gore, Republike Hrvatske, SRJ, i BiH.
Sporazumom se ograničava posjedovanje teškog naoružanja uključujući: tenkove, oklopna borbena vozila, artiljeriju (kalibra preko 75 mm), uključujući i minobacače, te višeraketne sisteme, vojne avione, i borbene helikoptere. Također je predviđena razmjena informacija na temu posjedovanja faktora vojne sile obrazloženih u Sporazumu, smanjenje kapaciteta naoružanja do nivoa utvrđenog odredbama sporazuma, kao i verifikacija smanjenja kapaciteta putem inspekcija.
Državna delegacija Bosne i Hercegovine u SRKK, koju čine predstavnici Ministarstva vanjskih poslova, zadužena je za političke aspekte i vodstvo, dok su za tehničke aspekte provedbe odredbi Sporazuma zaduženi predstavnici Ministarstva odbrane.
Status Bečkog dokumenta 1999. (VD '99)
Bečki dokument '99 mjerama izgradnje povjerenja i sigurnosti sadrži odredbe o razmjeni informacija i verifikaciji vojnih informacija zemalja o statusu oružanih snaga, o vojnim aktivnostima i odbrambenim politikama, i predstavlja dalji napredak u odnosu na VD '94. Povećan je nivo transparentnosti u praćenju vojnih pitanja.
Glavna izmjenau Bečkom dokumentu '99 odnosi se na uvođenje novog poglavlja o regionalnim mjerama kojima je naglašen značaj regionalne dimenzije sigurnosti, što omogućava članicama OSCE-a da zaključuju posebne sporazume, pravno ili politički obavezujuće, u skladu sa specifičnim regionalnim potrebama.
Počev od 2000. godine BiH učestvuje u razmjeni godišnjih informacija, kao i u režimu verifikacije prijavljenih informacija, koje se provode u vidu inspekcija i evaluacija.
Aktivnosti predviđene odredbama Bečkog dokumenta '99 su u toku.
Centar za obuku za operacije podrške miru (PSOTC - Butmir)
U maju 2003. god. BiH je odlučila da prihvati prijedlog Ministarstva odbrane Velike Britanije o osnivanju Centra za obuku za operacije podrške miru. Memorandum o razumijevanju u tom smislu potpisan je 23. septembra 2003. godine. Memorandum o razumijevanju između partnera i zemlje domaćina potpisan je 20. novembra 2003. godine. Rad Centra finansira konzorcij od 12 partnera (Danska, Finska, Francuska, Mađarska, Nizozemska, Norveška, Poljska, SAD, Švedska, Švicarska, Turska i Velika Britanija), a Velika Britanija je vodeća nacija ovog partnerskog konzorcija. Planirana je i predaja odgovornosti nadležnim domaćim organima za rukovođenje Centrom u dogledno vrijeme (okvirno, 2013. godine), kao i za njegovo finansiranje, uz nastavak značajnog prisustva međunarodnog osoblja i predavača. Zgrada Centra smještena je unutar kompleksa regionalnog štaba NATO u Butmiru.
U toku su pripreme za pokretanje procedure za dobivanje UN certifikata za sam Centar, kao i certifikata za polaznike tečajeva, kojim će biti potvrđena njihova osposobljenost za učešće u ne-borbenim mirovnim operacijama UN. Dobivanjem UN certifikata uveliko će biti olakšano ne samo učešće pripadnika Oružanih snaga BiH u mirovnim operacijama pod okriljem UN, nego i svih ostalih polaznika tečajeva koji budu dolazili iz regiona i šire.
Slični centri djeluju u regionu, s tim što je njihov program rada skromniji i ograničeniji. S druge strane, težište obuke i tečajeva koje nudi PSOTC BiH usmjereno je na štabne oficire, a kvalitet rada postignut do danas, kao i program tečajeva koji se već primjenjuje, uveliko nadilazi sve slične projekte i zapravo je već sada potpuno kompatibilan sa programima UN u ovom kontekstu.
U cilju konačne potvrde tog već usvojenog kvaliteta aktivnosti Centra, na proljeće se očekuje posjeta delegacije UN Odsjeka za mirovne operacije (DPKO). Posjeta će biti okvirno realizirana u martu-aprilu 2007. godine. Tačan datum bit će utvrđen kroz konsultacije između predstavnika PSOTC i UN DPKO, u saradnji sa Ministarstvom odbrane BiH.
Politički značaj dobivanja UN certifikata je očigledan, jer se njime konačno potvrđuje kvalitet rada PSOTC kao regionalnog centra, a konkretne koristi za dalje učešće pripadnika OS BiH u mirovnim operacijama UN i aktivan doprinos uspostavi mira i sigurnosti u kriznim žarištima također su i finansijski i logistički i organizacijski vrlo velike.
U okviru svojih nadležnosti, MVP BiH podržava nastojanja Centra na dobijanju UN certifikata.