Veleposlanstvo Bosne i Hercegovine u Zagrebu bilo je 1. listopada 2026. godine domaćin poslovnog skupa pod nazivom „Gospodarska suradnja Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske – mogućnosti i prilike za unaprjeđenje “.
Skupu su nazočili predstavnici institucija, gospodarskih komora, udruga poslodavaca, gospodarstvenici i predstavnici poslovne zajednice iz obje zemlje. Razgovaralo se o postojećoj gospodarskoj suradnji, otvorenim pitanjima te mogućnostima za intenzivnije povezivanje gospodarstvenika i realizaciju zajedničkih projekata.
Svoj doprinos poslovnom skupu uvodnim obraćanjima i sudjelovanjem u raspravi, između ostalih, dali su: dr. sc. Elma Kovačević-Bajtal, veleposlanica Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj; Zdravko Marinković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine; dr. sc. Tomislav Radoš, zamjenik predsjednika Hrvatske gospodarske komore; Snježana Kopruner, počasna konzulica Bosne i Hercegovine u Zadru i direktorica društva GS-TMT d.d. Travnik; Maida Bećirović, tajnica Agencije za unaprjeđenje stranih investicija Bosne i Hercegovine (FIPA); Branimir Muidža, predsjednik Uprave Heidelberg Materials Bosne i Hercegovine i Hrvatske; Vinko Ćuro, predsjednik Međunarodnog ekonomskog foruma Perspektive; Tomislav Antunović, počasni konzul Bosne i Hercegovine za Krapinsko-zagorsku županiju i direktor društva Antunović; Muhamed Mandžić, rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete; Mario Nenadić, direktor Udruge poslodavaca FBiH; Rusmir Musa, predstavnik Energoinvesta d.d., te drugi gospodarstvenici.
Tijekom skupa istaknuto je da Bosna i Hercegovina i Hrvatska imaju razvijene gospodarske odnose, ali i značajan prostor za njihovo daljnje unaprjeđenje, osobito u području energetike, poljoprivrede i prehrambene industrije, metaloprerađivačke i drvne industrije, građevinarstva, turizma, IT sektora, transporta i logistike.
Posebno su istaknuta pitanja od neposrednog značaja za poslovnu zajednicu, uključujući poboljšanje prometne i logističke infrastrukture, rješavanje administrativnih i imovinsko-pravnih pitanja, status vozača iz Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji, kao i što skorije stavljanje u funkciju BIP-ova na graničnim prijelazima predviđenih novim Sporazumom o graničnim prijelazima.Kao jedna od konkretnih inicijativa predloženo je formiranje neformalnog Poslovnog kluba Bosna i Hercegovina – Hrvatska, koji bi kroz redovite susrete omogućio kontinuirano povezivanje gospodarstvenika, razmjenu informacija i pokretanje zajedničkih poslovnih projekata. U tom kontekstu razmatrana je i mogućnost budućeg osnivanja mješovite gospodarske komore Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.
Gospodarstvenici iz Bosne i Hercegovine iskazali su interes za razmjenu iskustava s hrvatskim partnerima u području europskih integracija, korištenja fondova Europske unije i pripreme projektne dokumentacije. Istaknuta je i mogućnost zajedničkog nastupa kompanija iz obje zemlje na trećim tržištima, kroz poslovne delegacije, sajmove i B2B susrete.
U cilju daljnjeg konkretnog povezivanja poslovne zajednice predloženo je uspostavljanje baze zainteresiranih kompanija iz Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, koja bi omogućila lakše pronalaženje poslovnih partnera, dobavljača i investitora, kao i redovitu razmjenu informacija o investicijskim prilikama, javnim pozivima i projektima od zajedničkog interesa, uključujući mogućnosti njihove realizacije kroz javno-privatna partnerstva.
Također je istaknuta potreba za snažnijim povezivanjem velikih kompanija s malim i srednjim poduzetnicima radi razvoja dobavljačkih lanaca i povećanja međusobne gospodarske suradnje. Predloženo je održavanje godišnjeg susreta gospodarskih komora, institucija i gospodarstvenika Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, uz unaprijed definirane sektorske teme i konkretne zaključke.
Radi osiguranja kontinuiteta započetih aktivnosti, predloženo je i uvođenje redovitog institucionalnog praćenja realizacije zaključaka, odnosno izrada kratkog pregleda nakon svakog susreta o provedenim aktivnostima, postignutim rezultatima i pitanjima koja zahtijevaju dodatno institucionalno djelovanje.
Skup je ocijenjen kao koristan oblik izravnog povezivanja institucija i poslovne zajednice dviju zemalja te kao osnova za nastavak aktivnosti na konkretnim projektima i inicijativama od zajedničkog interesa.












