Trideset godina prijateljstva, solidarnosti i zajedničkih europskih horizonata zajednički članak Ministarstava vanjskih poslova Rumunije i Bosne i Hercegovine

Dana 1. marta 2026. godine, Rumunija i Bosna i Hercegovina obilježavaju trideset godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa. Ova godišnjica dolazi u ključnom trenutku za Zapadni Balkan i za Europu u cjelini - trenutku kada su jedinstvo, odgovornost i strateška jasnoća važniji nego ikad. Ona pruža priliku ne samo da se sa zadovoljstvom osvrnemo na tri desetljeća bliske saradnje, već i da ponovno potvrdimo našu zajedničku predanost stabilnosti, miru i europskoj budućnosti za našu regiju.

Trideset godina prijateljskih odnosa, utemeljenih na zajedničkim vrijednostima i zajedničkom uvjerenju da su dijalog, saradnja i integracija temelji trajnog mira. Naše partnerstvo je oblikovano solidarnošću u izazovnim vremenima – bilo da se radi o odgovoru na sigurnosne prijetnje ili prirodne katastrofe – kao i konstruktivnom saradnjom u povoljnim vremenima.

Ključni stub naših bilateralnih odnosa je bila nepokolebljiva predanost Rumunije stabilnosti i sigurnosti Bosne i Hercegovine i šireg Zapadnog Balkana. Ta predanost se najjasnije pokazuje kroz značajan i dugogodišnji doprinos Rumunije operaciji EUFOR Althea. Od samog početka, Rumunija je bila među vodećim zemljama koje su doprinosile ovoj misiji, obezbjeđujući ne samo vojno osoblje nego i značajnu finansijsku, tehničku i logističku podršku, prilagođenu promjenljivom sigurnosnom okruženju na terenu.

U tom smislu godina 2025. je označila historijski trenutak. Po prvi put, Rumunija je preuzela komandu operacije EUFOR Althea, što je istovremeno bila i čast i ogromna odgovornost. Ovaj uspješan mandat je odražavao rastuću ulogu Rumunije unutar EU i njenu čvrstu predanost sigurnom okruženju Bosne i Hercegovine. Također je prenio jasnu političku poruku: sigurnost Bosne i Hercegovine je neodvojiva od sigurnosti Zapadnog Balkana i Europe u cjelini.

Pored sigurnosti, naš politički dijalog se posljednjih godina intenzivirao kroz posjete na visokom nivou, sektorsku saradnju i institucionalne razmjene. Rumunija je nepokolebljiv pristalica europskih i euroatlantskih težnji Bosne i Hercegovine. Proširenje EU na Zapadni Balkan i istočne susjede nije samo političko obećanje, već strateški imperativ naše kolektivne sigurnosti i napretka, za jaču i otporniju Europu.

Put prema članstvu u EU nije lak. Zahtijeva teške reforme, političke kompromise i kontinuiran napor. Ali Bosna i Hercegovina nije sama. Rumunija pruža prijateljsku ruku i spremna je hodati zajedno sa njom kao pouzdan partner i iskrena podrška. Oslanjajući se na vlastito iskustvo, Rumunija je spremna da podijeli svoje stručno znanje iz pretpristupnog perioda, kroz tehničku pomoć i naučene lekcije – od usklađivanja zakonodavstva i jačanja institucija do upravljanja reformama koje donose opipljiva poboljšanja životima građana.

Ovo je zahtjevan proces, ali jednako transformativan: za upravu, privredu i prije svega, za svakodnevni život građana.

Istovremeno, današnje sigurnosno okruženje nas podsjeća da je solidarnost strateška neophodnost. Tekući, brutalni rat Rusije protiv Ukrajine, na samim granicama EU, je značajno promijenio sigurnosni pejzaž Europe. Pokazao je da se ni jedna zemlja – bez obzira na veličinu ili geografiju – ne može sama suočiti sa takvim izazovima. Za Zapadni Balkan, ova surova realnost naglašava važnost jedinstva, otpornosti i uske saradnje sa partnerima koji dijele iste vrijednosti. Zajedništvo, jačanje kolektivne sigurnosti i odbrana principa suvereniteta, teritorijalni integritet i međunarodno pravu su ključni ne samo za mir u Ukrajini već i za stabilnost širom cijele naše regije. Dvadeset dvije godine od pridruživanja NATO-u i nakon skoro dva desetljeća članstva u EU, Rumunija trenutno uživa najjače sigurnosne garancije u svojoj historiji i neuporediv nivo privrednog razvoja.

Naše ulaganje u društvo i buduću generaciju je jednako važno. Razvojni i društveni projekti koje je finansirala Rumunija širom Bosne i Hercegovine podržavaju obrazovanje, kulturu, zdravstvenu zaštitu, smanjenje rizika od prirodnih katastrofa i međuetnički dijalog, sa naročitim fokusom na mlade.

Privredna saradnja je još jedno područje u kojem se nalazi značajan, neiskorišteni potencijal. Trgovinske razmjene rastu, a saradnja naših poslovnih zajednica se intenzivira. Naše bilateralne razmjene su 2025. godine premašile 300 miliona eura, što je spektakularno povećanje od 15% u poređenju sa prethodnim godinama. Sektori kao što su energetika, transport, IT, građevinarstvo, turizam, prerada hrane i drvna industrija nude obećavajuće prilike za zajedničke projekte i korist za obje privrede. Ove veze se mogu dodatno osnažiti kroz poboljšanu povezanost, uključujući transport i turizam i zbližiti naše građane. Osnivanje počasnog konzulata posljednjih godina u obje države služi kao dodatni podsticaj za produbljivanje ekonomskih odnosa i premošćivanje kontakata među ljudima.

Gledajući naprijed, Rumunija i Bosna i Hercegovina dijele jasne, zajedničke ciljeve koji će voditi naše partnerstvo u narednim godinama.

Prvo, kao ministri vanjskih poslova, nastavićemo raditi zajedno na pružanju podrške europskom putu Bosne i Hercegovine, osnaživanju institucionalnih kapaciteta, usklađivanju europskih standarda i pobrinuti se da se reforme prevedu u opipljive koristi za građane.

Članstvo u EU ostaje strateški cilj Bosne i Hercegovine. Tekuća godina bi mogla biti historijska prekretnica, jedinstvena prilika za napredak dva glavna cilja: otvaranja pregovora sa EU i provođenje Reformske agende koja će omogućiti pristup do sada neviđenim sredstvima u okviru Plana rasta EU za Zapadni Balkan. Svi ovi napori imaju za cilj ubrzati socioekonomsku konvergenciju sa jedinstvenim tržištem EU.

Drugo, težićemo produbljivanju privredne saradnje podsticanjem investicija, podržavanjem inovacija i njegovanjem bližih veza između kompanija i lokalnih zajednica. Posljednjih godina, svjedoci smo rastućeg broja kvalifikovanih radnika iz Bosne i Hercegovine koje zapošljavaju kompanije iz Rumunije na velikim infrastrukturalnim projektima koji su se dobro integrisali u rumunsko društvo. Ovaj trend pruža jasan dokaz o obostranim prednostima naše saradnje i njenom direktnom, pozitivnom utjecaju na naše građane.

Treće, ostajemo posvećeni regionalnoj stabilnosti i sigurnosti kroz snažno, kredibilno i prilagodljivo prisustvo operacije EUFOR Althea koliko god bude potrebno. Podrška EUFOR operaciji nije samo ključna za sigurnost na terenu, već šalje i jasan politički signal dugoročnog angažovanja EU za mir i stabilnost regije.

Četvrto, nastojaćemo da maksimalno iskoristimo koristi regionalne saradnje. Nakon uspješnog predsjedavanja Bosne i Hercegovine Strategijom EU za Dunavsku regiju (SUERD) 2025., ova godišnjica donosi nove perspektive kroz predsjedavanje Rumunije dvama ključnim regionalnim okvirima – Centralnoeuropskom inicijativom (CEI) i Procesom saradnje u Jugoistočnoj Europi (SEECP). Bosna i Hercegovina značajno doprinosi svojim proaktivnim angažmanom kao vrijedna članica oba okvira i svojim vodstvom Vijeća za regionalnu saradnju (RCC), operativnog dijela SEECP-a. Ove platforme igraju ključnu ulogu u poticanju političkog dijaloga i praktične saradnje u cijeloj regiji, podržavajući veću konvergenciju sa Europskom unijom.

Mandati predsjedavanja Rumunije imaju za cilj iskoristiti ove mehanizme kao korisne alate za približavanje Zapadnog Balkana, Republike Moldavije i Ukrajine europskoj porodici, promovisanjem zajedničkih inicijativa usmjerenih na razmjenu stručnosti, povezanost, privredni razvoj, suprotstavljanje rastućim prijetnjama informacijskom prostoru i usklađivanje sa europskim standardima.

Trideset godina diplomatskih odnosa je izgradilo snažan temelj. Put pred nama nosi još veća obećanja, zahtijevajući obnovljenu političku volju, strateško strpljenje i zajedničku odgovornost. Vođene ovim međusobnim razumijevanjem i povjerenjem izgrađenim desetljećima, Rumunija i Bosna i Hercegovina će nastaviti sarađivati kao partneri, prijatelji i nepokolebljivi zagovornici regije Zapadnog Balkana čvrsto i nepovratno usidrene u Europskoj uniji.