Generalne preporuke za građane Bosne i Hercegovine
Stanje o prohodnosti i preprekama za putovanje nosioca putnih isprava Bosne i Hercegovine, 20.10.2020.
Albanija
Armenija
Australija
Austrija
Banglades
Belgija
Bjelorusija
Brazil
Bugarska
Ceska
Crna Gora
Danska
Egipat
Estonija
Etiopija
Filipini
Finska
Francuska
Grcka
Hrvatska
Indija
Indonezija
Irak
Irska
Island
Istocni Timor
Italija
Izrael
Japan
Jordan
Katar
Kazahstan
Kenija
Kina
Kipar
Kirgistan
Kraljevina Saudijska Arabija
Kuvajt
Latvija
Liban
Lihtenstajn
Litvanija
Luksemburg
Madjarska
Maldivi
Malezija
Maroko
Meksiko
Moldavija
Nepal
Nigerija
Nizozemska
Norveska
Novi Zeland
Njemacka
Poljska
Portugal
Republika Koreja
Rumunija
Rusija
Sjedinjene Americke Drzave
Sjeverna Makedonija
Slovacka
Slovenija
Spanija
Srbija
Sri Lanka
Sudan
Svedska
Svicarska
Tajland
Turska
Ujedinjeni Arapski Emirati
Uzbekistan
U cilju sprječavanja naglog širenja koronavirusa COVID-19, a u skladu sa međunarodnom zdravstvenom politikom, Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine izdalo je nekoliko upozorenja i tražilo od građana BiH da odlože sva putovanja u inostranstvo. Najnovije upozorenje vrijedi do kraja aprila 2020. godine, s tim da se ovaj rok preporuke, zavisno od situacije, može i produžavati. Razlog tome su drastična ograničenja u međunarodnom zračnom i putničkom prometu, ograničenja ulaska u pojedine zemlje, te karantenske mjere i ograničenja javnog života u mnogim zemljama. Slijedom navedenog, svi građani koji budu morali otići u inostranstvo, a posebno u zemlje koje su označene kao visokorizične, neminovno će se suočit sa poteškoćama prilikom povratka u Bosnu i Hercegovinu, jer su uspostavljeni posebni režimi i ograničenja kretanja za sve koji ulaze u našu zemlju, a situacija se mijenja iz sata u sat.
S tim u vezi Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine će na svojoj web stranici pružati najnovije informacije o privremenim graničnim kontrolama uvedenim na granicama s Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom. Sveobuhvatne informacija o stanjima na graničnim prijelazima Bosne i Hercegovine sa susjednim zemljama, koje se dnevno ažuriraju, možete pronaći i na službenoj internet stranici bosanskohercegovačkog auto-moto kluba BIHAMK.
Većina europskih zemalja su blokirale ulazak stranim državljanima, a uvedene su posebne kontrole za određene grupe ljudi ili letove iz određenih regija. Slijedom toga, molimo građane da se prije svog putovanja u inostranstvo detaljnije informišu na web stranicama ili putem direktnog telefonskog ili email kontakta sa ambasadama ili konzulatima zemlje u koju namjeravaju putovati sa sjedištem u BiH ili regiji.
Državljani Bosne i Hercegovine koji su još uvijek nalaze u inostranstvu trebali bi, prije svega pratiti i poštovati sve propise zemlje u kojoj se nalaze, te sagledati sve realne mogućnosti za povratak u Bosnu i Hercegovinu, ukoliko za to postoje opravdane i razumne okolnosti. S tim u vezi, u obzir se mogu uzeti i letovi npr. dnevni dolasci aviona na Međunarodni aerodrom u Sarajevu.
Treba također uzeti u obzir činjenicu da se izmjene pravila o ulasku i karanteni dešavaju veoma često i mijenjanju se bez prethodne najave, nekada u toku nekoliko sati. Takve odluke mogu rezultirati problemima koji mogu imati za posljedicu nemogućnost nastavka putovanja.
Pojačana kontrole na graničnim prijelazima, kao i zdravstveni pregledi, također posebno utiču na kretanje putnika, kako u kopnenom i zračnom, tako i u brodskom prometu. Mogu se očekivati kašnjenja, promjene ruta, a u određenim slučajevima, rigorozne karantenske mjere propisane od strane lokalnih vlasti. Putnici, a naročito državljani Bosne i Hercegovine koji se vraćaju ili su tokom svog boravka u inostranstvu boravili na područjima na kojima je primijećena intenzivna transmisija korona virusa COVID-19, bit će podvrgnuti rigoroznim kontrolama kada se vrate u Bosnu i Hercegovinu. Iste ili slične kontrole mogu se očekivati i tokom tranzita na putu za BiH. Slijedom toga, moguća je i karantena u državi koja služi kao tranzitna država.
Pored graničnih, zdravstvenih i epidemioloških kontrola, putnici mogu očekivati popunjavanje informativnog letka na granicama raznih država. Isti se koriste u svrhu praćenje kretanja lica, naročito u situacijama u kojima se za isto kasnije ustanovi infekcija virusom Covid-19.
Na kopnenim granicama unutar Europske Unije ponovo se provodi granična kontrola, pri čemu putnicima može biti odbijen ulaz/izlaz u/iz zemlje poput Italije, Španije, Francuske i Austrije, bez valjanog razloga. Uzrok tome je činjenica da su u brojnim zemljama poput Srbije, Italije, Austrije, Španije i Francuske uvedena brojna ograničenja u pogledu prava ljudi na slobodno kretanje (vanredno stanje i policijski sat).
Ukoliko se ipak odlučite na putovanje u inostranstvo, napominjemo da posebnu pažnju obratite na sljedeće faktore:
- Obavezno provjerite pokriće zdravstvenog osiguranja putnog osiguranja, te ako je potrebno, proširite pokriće osiguranja.
- Ako trebate putovati, prije putovanja, pitajte svog turističkog agenta za trenutne propise u toj zemlji kao i moguće karantanske propise i zabrane ulaska za zemlje tranzita te da li zemlja vašeg putovanja spada u rizične zemlje.
- Obavezno osigurajte dovoljnu zalihu potrebnih lijekova, čak i ako ćete duže vrijeme boraviti u inostranstvu.
- Pripremite se za moguće dodatne troškove za produženi boravak i po potrebi povećajte svoju kreditnu liniju.
- Ukoliko se u toku boravka propišu karantenske mjere, nije moguće objektivno očekivati bilo kakav vid posredovanja ili pomoć u povratu od turoperatora ili vlasti Bosne i Hercegovine, već je potrebno slijediti upute lokalnih vlasti.
- Prije povratka s rizičnog područja, pribavite detaljne informacije o ograničenjima putovanja i graničnim kontrolama sa kojima ćete se susretati.
- Obratite pažnju na informacije i uvijek slijedite upute lokalnih vlasti zemlje u kojoj boravite.
- Promatrajte informacije na web stranicama MVP BiH.
NAPOMINJEMO: informacije o putovanju i sigurnosti imaju za cilj omogućiti svim putnicima da sami odluče hoće li započeti putovanje. U tu svrhu se situacija neprekidno nadgleda i vrše ažuriranja. Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i bosanskohercegovačke diplomatske misije u inostranstvu ne mogu donositi odluke o putovanju za putnike, ali mogu pružiti redovnu konzularnu pomoć i zaštitu.
Dodatne informacije i odgovore na pitanja možete pronaći u FAQ, a Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine se možete obratiti i telefonski na broje telefona: 033/281-309 ili putem e-maila: emergency@mvp.gov.ba
FAQ
1. Što učiniti ako ste neplanirano ostali u EU zbog koronavirusa (COVID 19)?
Ako ste ušli u EU putem šengenske vize, a zbog proglašene pandemije koronavirusa povratak kući vam je otkazan, nema potrebe za panikom. Ako zemlju ne možete napustiti prije isteka vaše vize, možete podnijeti zahtjev za produženje kod nadležnih tijela države u kojoj se nalazite. To je navedeno u članu 33. Viznog zakona EU: U slučaju da nosilac vize koji je već prisutan na teritoriji država članica nije u mogućnosti napustiti EU prije isteka vize iz razloga više sile, humanitarnih razloga ili ozbiljnih ličnih razloga, može se obratiti za produženje vize nadležnim tijelima države članice u kojoj je prisutan, čak i ako to nije država članica čiji je konzulat izdao vizu.
Slučaj koronavirusa većina zemalja posmatra kao izvanrednu okolnost (višu silu). Većina avio operatera također definirana ovaj slučaj kao last minute okolnost kod promjena rasporeda leta (baš kao npr. zbog vremenskih uslova, štrajka i sl.).
Čak i ako trenutno niste u državi Šengena koja je prvobitno izdala vašu vizu, možete podnijeti zahtjev za produženje vize u zemlji u kojoj se trenutno nalazite. Dobit ćete produženje vize za maksimalni boravak od 90 dana, što bi vam trebalo dati dovoljno vremena da pronađete način za povratak npr. pronađete let ili drugo sredstvo prevoza. Predlažemo da kontaktirate i diplomatsko-konzularno predstavništvo BiH u zemlji u kojoj se nalazite, ostavite podatke i način na koji možete biti kontaktirani.
2. Ostali ste zbog propisanih mjera suzbijanja koronavirusa i boravite bez vize u zemlji izvan Šengenske zone, a uskoro će vam isteći ili vam je istekla viza?
Ako ste iz zemlje za koju ne treba šengenska viza, isti princip zbog „više sile“ primjenjivat će se i na vas. Generalno, dozvoljeno vam je da u zemlji ostanete bez vize do 90 dana. Ako je ovih 90 dana već proteklo, možete se obratiti nadležnim tijelima države u kojoj se nalazite, podnijeti zahtjev za dugoročnu vizu za pokriće produženog boravka sve dok ne budete u mogućnosti napustiti državu i vratiti se kući. Predlažemo da kontaktirate i diplomatsko-konzularno predstavništvo BiH u zemlji u kojoj se nalazite, ostavite podatke i način na koji možete biti kontaktirani.
3. Mogu li napustiti EU zemlju kopnenom granicom?
Ako imate prevozno sredstvo, možete otići pod uslovom da u potpunosti napustite Šengensku zonu. Imajte na umu da susjedna šengenska država u odnosu na onu koju napuštate možda neće dozvoliti ulazak državljanima zemalja koje nisu članice EU. Uz to, ako odlazite iz šengenske države sa velikim brojem prijavljenih slučajeva koronavirusa (poput Njemačke ili Francuske), čak i ako napustite šengensku zonu, možda nećete moći proći kroz zemlju koja ima ograničenje za državu EU koju ste upravo napustili. Biće vam dozvoljeno da uđete u svoju matičnu zemlju, ali morate biti u karanteni najmanje dvije sedmice, bez obzira da li pokazujete simptome COVID-19 ili ne.
4. Otkazan mi je let zbog koronavirusa?
Ako vam je let otkazan zbog koronavirusa dok ste u EU-u, morate se obratiti avio kompaniji i raspitati se o ponovnoj rezervaciji ili povratu novca. Ako putujete kao dio organiziranog aranžmana, obratite se svojoj turističkoj agenciji. Možete se obratiti i svom davatelju putnog osiguranja jer vam ponekad mogu ponuditi pomoć u hitnim slučajevima u inostranstvu
Koronavirus se širi jako brzo, pa vlade zemalja širom svijeta poduzimaju mjere da spriječe da se situacija pogorša. Glavna mjera koju vlade preduzimaju u borbi protiv virusa je ograničavanje putovanja iz pogođenih zemalja. To je dovelo do velikog broja otkazanih letova, pogotovo onih koji odlaze iz zemalja EU, a putnici u inostranstvu nemaju načina da se vrate kući. Budući da Europa ima najveći broj prijavljenih slučajeva koronavirusa nakon Kine, nekoliko je zemalja zabranilo bilo kakve dolazne letove iz pogođenih zemalja EU, posebno Italije, Španije, Francuske i Njemačke. Neke zemlje poput SAD-a zabranile su letove iz svih zemalja EU-a najmanje do sredine aprila. Ako se situacija i dalje pogorša, ovaj bi vremenski okvir mogao biti produžen.
5. Repatrijacija u BiH iz inostranstva
Savjetujemo Vam da se obratite nadležnom diplomatsko-konzularnom predstavništvu (DKP) naše zemlje u zemlji u kojoj se nalazite i ostavite podatke kao i način kontakta. DKP će ostati sa Vama u kontaktu i informisati Vas o eventualnoj mogućnosti asistencije prilikom povratka u BiH ukoliko se za istu stvore uslovi.
6. Moram li u karantenu prilikom ulaska/povratka u Bosnu i Hercegovinu?
Ukoliko je povratak u BiH planiran iz jedne od zemalja sa liste koja se nalazi u području sa intenzivnom transmisijom koronavirusa (npr. Kina, J. Koreja, Japan, Italija, Iran, Francuska, Rumunija, Njemačka, Austrija, Španija, Švicarska i Belgija, te potencijalno neke druge zemlje koje se mogu naći na listi u narednim danima ili sedmicama) potrebno je da se pridržavate uputa nadležnih graničnih, zdravstvenih i epidemioloških službi po dolasku na granicu Bosne i Hercegovine, a unutar zemlje je obavezna 14-dnevna samoizolacija iz koje god zemlje se budete vraćali.
Svjetska zdravstvena organizacija SZO/WHO I MEĐUNARODNA ZDRAVSTVENA POLITIKA
Kakva je trenutna situacija?
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji - SZO (eng. WHO), izbijanje zdravstvene krize u svijetu je uzrokovano novim koronavirusom 2019-nCoV, koji se genetski odnosi na korovirus SARS.
SZO opisuje izbijanje virusa kao "pandemiju". To je opravdano s jedne strane brzinom i opsegom širenja virusa, a s druge strane zabrinutošću da mnoge zemlje nisu odgovorile na prijetnju od virusa s političkom odgovornošću potrebnom za kontrolu epidemije. SZO poziva sve države da pojačaju svoje mjere za aktivno suzbijanje i ublažavanje.
Kako se provodi zdravstvena politika na međunarodnom nivou?
SZO je najznačajnija međunarodna organizacija na polju globalnog zdravlja. Kao specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda, cilj SZO-a je promocija općeg zdravlja među ljudima širom svijeta i postizanje najboljeg mogućeg nivoa zdravlja za sve. U tome veliku ulogu igra kontrola bolesti, posebno zaraznih. SZO je osnovana 1948. i danas ima 196 država članica. Stalno predstavništvo Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim narodima u Ženevi u stalnom je kontaktu sa SZO.
Što se događa na međunarodnom nivou kada se pojavi novi patogen?
Za države članice SZO međunarodno obavezujući propisi - međunarodni zdravstveni propisi - regulišu šta se mora dogoditi na međunarodnom nivou ako se pojavi novi patogen. U skladu s tim, svaka država članica dužna je odmah obavijestiti SZO ukoliko dođe do incidenta koji bi mogao dovesti do međunarodne zdravstvene situacije.
U slučaju koronavirusa, Kina je to učinila 31. decembra 2019. godine: SZO je bio upozoren na neke slučajeve upale pluća uzrokovane prethodno nepoznatom vrstom virusa. Kineske vlasti su početkom januara 2020 potvrdile da se zapravo radi o novom virusu iz porodice virusa korona.
Kako reaguje SZO?
Na osnovu informacija iz zemalja članica, SZO odlučuje da li će se proglasiti međunarodna zdravstvena opasnost ili nužda poput ovo kroz koju prolazimo danas. U tom cilju, generalni direktor SZO, trenutno Etiopljanin Dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus i stručni panel za hitne slučajeve savjetuju i odlučuju da li postoji međunarodna zdravstvena opasnost ili nužda.
Da bi se mogla proglasiti međunarodna zdravstvena opasnost ili nužda, moraju se ispuniti različiti kriteriji: mora postojati izuzetan događaj koji je ozbiljan, iznenadan, neobičan ili neočekivan. Također mora postojati opasnost po zdravlje ljudi preko granica pogođene države i mogućnosti zahtijeva brzog međunarodnog odgovora.
Ako komisija zaključi da postoji ozbiljno međunarodno zdravstveno opasno stanje, generalni direktor SZO može proglasiti opasnost ili vanredno stanje. Istovremeno, komisija također savjetuje moguće mjere koje zemlje moraju poduzeti kako bi suzbile širenje patogena. Države članice dužne su slijediti pravila utvrđena u tekstu ugovora i provoditi preporuke generalnog direktora.
Kada su proglašene međunarodne zdravstvene situacije opasnosti ili nužde?
Međunarodni zdravstveni propisi datiraju iz 1969. godine. Nakon izbijanja SARS-a početkom 2000-ih ažurirani su uslovi. Od 2005. godine na snazi su novi propisi koji reguliraju reakciju na međunarodne zdravstvene incidente. U nedavnoj prošlosti zabilježena su tri slučaja u kojima je proglašena međunarodna zdravstvena opasnosti/nužda: 8. augusta 2014. zbog epidemije ebole u zapadnoj Africi, 1. februara 2016. zbog virusa Zika u Južnoj Americi. Dana 17. jula 2019. godine, izbijanje ebola virusa u Demokratskoj Republici Kongo je ponovo dovela do hitnog stanja od međunarodnog značaja.