Zamjenik ministrice vanjskih poslova Bosne i Hercegovine mr. sc. Josip Brkić bio je 20. oktobra 2020. godine domaćin Šestog sastanka političkih direktora zemalja zapadnog Balkana i delegacije Evropske unije, koje je predvodio zamjenik generalnog sekretara za politička pitanja Evropske službe za vanjsko djelovanje (EEAS) Enrique Mora.

Teme sastanka bile su aktuelna situacija na zapadnom Balkanu, saradnja u Zajedničkoj sigurnosnoj i odbrambenoj politici, usklađivanje sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, odnosi sa Turskom, Istočnim Mediteranom, Kinom, Bliskim istokom te Rusijom i Istočnim partnerstvom, s fokusom na Bjelorusiju.

Na početku sastanka zamjenik ministrice Brkić pozdravio je prisutne dužnosnike zemalja zapadnog Balkana i Evropske unije i zahvalio im se na dolasku u Sarajevo. U svom obraćanju istaknuo je da redovni susreti između predstavnika EU i zemalja zapadnog Balkana, na više nivoa, unatoč izazovnim i teškim vremenima uzrokovanim pandemijom COVID-19, potvrđuju snažnu podršku evropskoj perspektivi ove regije. Dodao je da su najbolji pokazatelji takvoj politici evropskih integracija Zagrebačka deklaracija, usvojena u maju ove godine na Samitu EU - Zapadni Balkan, te Komunikacija o EU politici proširenja i Paket proširenja za 2020. godinu iz oktobra ove godine.
Kad je riječ o evropskom putu Bosne i Hercegovine, zamjenik Brkić je rekao da je u Izvještaju Evropske komisije o BiH za 2020. godinu konstatovan vidan napredak u ispunjavanju 14 uslova iz Mišljenja Evropske komisije. Izvijestio je o do sada ispunjenim uslovima, s naglaskom na izmjene Izbornog zakona BiH koji se odnose na grad Mostar, na temelju kojih će se 20. decembra ove godine, prvi put nakon 12 godina, u tom gradu održati Lokalni izbori. Potom je informisao i o usvajanju Metodologije za izradu Programa integrisanja BiH u EU, poslovnika o radu Parlamentarnog odbora između BiH i EU te Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina kao i odluci Ustavnog suda BiH o ukidanju odredbe vezane za smrtnu kaznu u Ustavu RS.

U nastavku izlaganja naglasio je da je unapređenje dobrosusjedskih odnosa jedan od prvih i trajnih prioriteta vanjske politike Bosne i Hercegovine. Ocijenio je da regionalna saradnja u tom pogledu ostaje vitalni i nezamjenjivi factor na našem putu ka EU. “Regionalna saradnja je kamen temeljac vanjske politike Bosne i Hercegovine. Naša zemlja ostaje posvećena promicanju mira, stabilnosti, sigurnosti i prosperiteta u regiji, kao i jačanju regionalne saradnje i izgradnji povjerenja u regiji, a sve u okviru svog strateškog vanjskopolitičkog cilja - punopravnog članstva u EU”, istaknuo je zamjenik Brkić. Pozdravio je pozitivne procese i napredak u regiji, posebno napredak koji su Republika Sjeverna Makedonija i Albanija postigle u smislu otvaranja pregovora, kao i pozitivne korake poduzete u vezi s dijalogom Beograda i Prištine. Dodao je da je regionalna ekonomska integracija ključna za transformisanje zapadnog Balkana i njegovo približavanje krajnjem cilju - pristupanju EU. S tim u vezi, naglasio je da bi se napori na regionalnoj saradnji trebali nastaviti, te da će i bez analiziranja i razmatranja “Mini Schengena”, Bosna i Hercegovina zasigurno nastaviti saradnju s partnerima sa zapadnog Balkana – osobito kada je riječ o liberalizaciji kretanja roba, kapitala, usluga i ljudi.

Što se tiče inicijativa, zamjenik Brkić je ocijenio da Berlinski proces nastavlja svoju misiju i aktivnosti, uprkos poteškoćama i zastoju uslijed pandemije COVID-19, posebno u svjetlu predstavljenog Ekonomskog i investicijskog plana EU (EIP) za zapadni Balkan.
Dodao je da je cilj tog sveobuhvatnog plana, koji nudi proračun do 9 milijardi eura, potaknuti dugoročni oporavak putem značajnog investicijskog paketa, prvenstveno kroz poboljšanje povezanosti između privreda zapadnog Balkana i njihovog približavanja EU. Izrazio je zahvalnost što EU zadržava svoj fokus na regiji kada je riječ o inicijativama u vezi s ekonomskom podrškom u korist i dobrobit građana na zapadnom Balkanu te za uključivanje prioritetnih projekata koje je prijavila BiH.

Poručio je da Bosna i Hercegovina ostaje predana intenzivnoj saradnji među zemljama zapadnog Balkana u rješavanju migrantske krize, posebno u pogledu sprečavanja lanaca ilegalnih migracija i zajedničke borbe protiv organizovanih kriminalnih grupa. Nakon što je EU pomogla u rješavanju humanitarnog aspekta ilegalnih migracija, zamjenik Brkić je izrazio nadu da će EU pomoći BiH i kada je riječ o rješavanju sigurnosnog aspekta ilegalnih migracija, u smislu jačanja ljudskih, tehničkih, materijalnih i finansijskih kapaciteta Granične policije, Službe za poslove sa strancima i svih ostalih sigurnosnih agencija.

Na kraju obraćanja zamjenik Brkić je zaključio da je vjerodostojna politika proširenja EU geostrateško ulaganje u mir, sigurnost i privredni rast u cijeloj Evropi, u vrijeme sve većih globalnih izazova i podjela.

Sastanak je bio prilika i za razmjenu mišljenja o odnosima Evropske unije i zapadnog Balkana s trećim zemljama, kao što su Rusija, Kina i Turska kao i aktuelnim zbivanjima kada je riječ o Bjelorusiji, Istočnom Mediteranu i Nagorno-Karabahu.